Malo koja riječ kod obrtnika izazove toliko nervoze kao "inspekcija". Dobra vijest: ako izdajete račune, vodite knjige i držite dokumente na jednom mjestu, inspekcijski nadzor je obična provjera papira koja prođe brzo i bez posljedica. U ovom vodiču objašnjavamo ko vas sve može kontrolisati, kako kontrola izgleda u praksi, šta inspektori najčešće gledaju i šta trebate imati spremno. Savjeti vrijede za sve obrtnike u FBiH, bez obzira na djelatnost.

Ko sve može kontrolisati obrt

Obrtnike najčešće kontroliše Porezna uprava FBiH. Njeni inspektori provjeravaju da li evidentirate promet, izdajete račune, plaćate poreze i doprinose i imate prijavljene radnike. Inspekcijski nadzor Porezne uprave uređen je Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH.

Pored Porezne uprave, u obrt može doći i tržišna inspekcija, koja gleda cjenovnik, istaknutu firmu i odnos prema potrošačima, a zavisno od djelatnosti i sanitarna inspekcija ili inspekcija rada. Princip pripreme je isti za sve: dokumentacija uredna i dostupna u poslovnom prostoru.

Kako počinje inspekcijski nadzor

Nadzor može početi na dva načina. Inspektor može direktno doći u vaš poslovni prostor, sa telefonskom najavom ili bez nje, i saopštiti vam da se provodi nadzor. Drugi način je da vam Porezna uprava pošalje poziv da dostavite dokumentaciju i evidencije. Brzi, kontrolni nadzori se ne najavljuju, pa na najavu ne treba računati.

Najčešći povod za kontrolu su prijave: građani i nezadovoljni kupci mogu prijaviti obrt besplatnim telefonom, porukom, mailom ili lično na protokol Porezne uprave. Pored prijava, Porezna uprava analizira i vlastite podatke: kada se fiskalni uređaj zadnji put javio, koliko radnika je prijavljeno u odnosu na radno vrijeme i slično. Razmjenjuje informacije i sa kantonalnim MUP-ovima.

Vaša osnovna obaveza je jednostavna: omogućiti inspektoru da izvrši nadzor. Onemogućavanje nadzora je jedan od najtežih prekršaja i osnov za privremenu zabranu rada i pečaćenje poslovnog prostora. Kakva god situacija bila, sarađujte.

Dokumenti koje trebate imati spremne

Inspektori u većini slučajeva dođu pripremljeni, jer skoro sve vaše podatke već vide u svojim bazama. Ipak, njihova preporuka je da svu dokumentaciju držite kod sebe, u poslovnom prostoru, jer tako kontrola prođe najbrže. Evo šta konkretno trebate imati:

• rješenje o registraciji obrta,
• uvjerenje o poreznoj registraciji (JIB),
• specifikacije uz uplatu vaših doprinosa (obrazac 2002) i dokaz da su doprinosi uplaćeni,
• knjigu prihoda i rashoda i ostale poslovne knjige koje vodite.

Ako imate fiskalni uređaj, uz to još i:

• rješenje o fiskalizaciji za svaki fiskalni uređaj,
• servisnu knjižicu fiskalne kase, uredno popunjenu,
• obavijest o obaveznom izdavanju i uzimanju fiskalnog računa, vidno istaknutu,
• knjigu dnevnih izvještaja (KDI), uredno popunjenu, sa odloženim dnevnim izvještajima; ona se mora nalaziti u prostoru gdje obavljate djelatnost,
• zadnju potvrdu o uspješnom prenosu podataka na server Porezne uprave, jer sistem ponekad ne prikaže prenos automatski,
• odluku o visini depozita, odnosno kusura koji držite u kasi.

Napomena: početkom 2026. usvojen je novi Zakon o fiskalizaciji transakcija, koji će se uvoditi postepeno. Dok vaš obrt ne pređe na novi sistem, važe dosadašnja pravila i dokumenti sa ovog spiska.

Ako imate radnike:

• kopiju prijave na osiguranje (obrazac JS3100) za svakog radnika; radnici moraju biti prijavljeni na poslovnu jedinicu u kojoj stvarno rade,
• specifikacije uz isplatu plaće radnika (obrazac 2001),
• dokaz o isplati plaće i uplati doprinosa.

Ako prodajete robu, trebate imati i dokumentaciju o porijeklu robe, dakle fakture dobavljača za sve što se nalazi u radnji ili skladištu. Obrtnici koji se bave trgovinom na malo vode i trgovačku knjigu na malo (TKM), a veletrgovci trgovačku knjigu na veliko (TKV), u elektronskom obliku ili na propisanom obrascu.

Šta inspektori najčešće provjeravaju u praksi

Najviše pažnje ide na evidentiranje prometa. Svaka prodaja se kuca u fiskalni uređaj odmah, a fiskalni račun se izdaje u momentu kada je usluga pružena ili roba isporučena, ne kada kupac plati. Inspektori znaju pogledati i po stolovima da li su računi stvarno izdati gostima.

Provjerava se i stanje gotovine u kasi: inspektor izvuče presjek stanja iz fiskalnog uređaja i uporedi ga sa novcem u ladici. Problem je i manjak i višak, jer oboje ukazuje da promet nije uredno evidentiran. U ladici treba biti depozit iz vaše odluke plus gotovinski dio otkucanog pazara: naplate karticom i preko računa se također kucaju, ali ne završavaju u ladici. Ako ste tokom dana gotovinu polagali u banku ili isplaćivali iz kase, za svaku takvu promjenu imajte dokument.

Ostale česte tačke kontrole:

• da li je cjelokupan asortiman proizvoda i usluga unesen u fiskalni uređaj,
• da li su firma, rješenje, radno vrijeme i cjenovnik vidno istaknuti,
• da li su svi radnici prijavljeni na obavezno osiguranje,
• da li za reklamirani promet imate original fiskalni račun priložen uz reklamirani račun,
• da li vi i radnici znate izvući presjek stanja i periodični izvještaj iz fiskalnog uređaja. Vrijedi to uvježbati prije nego što zatreba.

Šta ako inspekcija nađe nepravilnost

Za manje propuste inspektor sastavi zapisnik, naloži da nepravilnost otklonite u ostavljenom roku i po potrebi izda prekršajni nalog sa novčanom kaznom. To je najčešći ishod i na njemu se priča obično završi.

Kod težih prekršaja, poput rada bez fiskalizacije, neprijavljenih radnika ili onemogućavanja nadzora, Porezna uprava može donijeti rješenje o privremenoj obustavi poslovnih aktivnosti i zapečatiti poslovni prostor. O pečaćenju se obavještava nadležna policijska stanica, a skidanje ili oštećenje pečata je krivično djelo. Zabrana traje dok ne otklonite nepravilnosti: tada podnosite protokolisan zahtjev za ukidanje zabrane, Porezna uprava izvrši provjere i ukine je.

Važno je znati da do pečaćenja dolazi zbog ozbiljnih prekršaja, ne zato što vam fali jedan papir. Obrtnik koji uredno kuca promet i ima prijavljene radnike nema razloga za strah.

Često postavljena pitanja

Mora li se inspekcija najaviti?

Ne mora. Nadzor može početi sa telefonskom najavom ili bez nje, a brzi inspekcijski nadzori se po pravilu ne najavljuju. Zato je najbolja priprema da vam dokumentacija uvijek bude uredna, a ne da je sređujete kad inspektor pozvoni.

Šta najčešće dovede inspekciju na vrata?

Prijave. Nezadovoljan kupac, komšija ili konkurencija mogu prijaviti obrt telefonom, porukom, mailom ili lično na protokol Porezne uprave. Drugi čest okidač je analiza podataka: ako se vaša kasa danima ne javlja serveru ili ugostiteljski objekat radi u dvije smjene sa jednim prijavljenim radnikom, to sistem primijeti.

Radim od kuće. Mora li oznaka obrta biti na zgradi?

Ne mora na zgradi, jer ulaz u zgradu nije ulaz u sjedište obrta. Po članu 26. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH, firma se ističe na ulazu u sjedište obrta, pa je kod obrta registrovanog u stanu dovoljna oznaka sa nazivom firme na vratima stana ili zidu pored vrata. Može i manja naljepnica sa nazivom i radnim vremenom na okviru vrata. Šta sve mora biti istaknuto kada imate poslovni prostor, objasnili smo u vodiču o obaveznim dokumentima u poslovnom prostoru.

Prodajem preko interneta. Šta moram imati na stranici?

Član 51. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH (Službene novine FBiH, broj 87/24) traži da na stranici stalno budu dostupni: naziv obrta onako kako je registrovan i adresa sjedišta, naziv registra i broj upisa, JIB, PDV broj ako ste u sistemu PDV-a, te telefon i email preko kojih vas kupac i inspekcija mogu direktno kontaktirati. Cijene moraju biti jasno naznačene, uključujući i to da li pokrivaju troškove dostave i ostale troškove. Ako na daljinu prodajete robu, morate biti registrovani i za tu vrstu trgovine, a to je šifra djelatnosti 47.91. Na usluge koje pružate online, na primjer dizajn ili programiranje, taj uslov se ne odnosi.

Angažovao sam nekoga po ugovoru o djelu. Je li to problem?

Može biti. Ako osoba kod vas obavlja redovne poslove djelatnosti, inspektori to tretiraju kao neprijavljen rad, jer se takav rad obavlja u radnom odnosu. Ugovor o djelu je za povremene, jednokratne poslove. Ako vam treba stalna pomoć, radnika prijavite; kako obračun plate izgleda u praksi, pokazali smo u vodiču za obračun plate u obrtu.

Koliko gotovine smijem držati u kasi?

U fiskalnoj kasi treba biti depozit iz vaše odluke o depozitu plus gotovinski dio otkucanog pazara, ništa više i ništa manje. Naplate karticom i uplate na žiro račun ne ulaze u taj obračun, jer ne stvaraju gotovinu u ladici. Pazar zatim uplaćujete na žiro račun, a gotovinu evidentirate u blagajni. Kako funkcionišu blagajna, blagajnički maksimum i polog pazara, objasnili smo u vodiču o gotovinskom poslovanju obrta.

Zaključak

Inspekcija ne provjerava ništa što ionako ne biste trebali raditi: kucajte svaki promet odmah, prijavite svakoga ko kod vas radi i držite dokumente uredne i na jednom mjestu. Ako te tri navike imate, kontrola je samo formalnost. MojObrt vam pri tome pomaže: vodi knjigu prihoda i rashoda, blagajnu i ostale evidencije, priprema dokumente poput odluke o blagajničkom maksimumu i podsjeća vas na rokove, pa vam je dokumentacija uvijek spremna, došla inspekcija ili ne.

---

Povezani članci:

• Šta svaki obrt mora imati izloženo u prostoru
• Gotovina u obrtu: blagajna, maksimum i polog pazara
• Novi zakon o fiskalizaciji i vaš obrt
• Vodič samostalnog knjigovodstva za male obrtnike