Uvod

Mnogi vlasnici obrta postavljaju isto pitanje: "Smijem li jednostavno prebaciti novac sa žiro računa obrta na svoj privatni račun? Treba li mi neka dozvola, izjava ili pisana forma? Postoji li maksimalni iznos?"

Kratak odgovor je — da, smijete, i to slobodno. Novac na računu obrta je u suštini vaš lični novac, jer obrt nije pravno odvojen od vlasnika kao što je to slučaj sa d.o.o.

U ovom vodiču objašnjavamo kako pravilno isplatiti novac iz obrta, koju svrhu doznake koristiti, kako se isplata tretira u poreznom smislu i razbijamo nekoliko mitova koji često kruže u praksi.

Suprotan smjer: ako vas zanima kako uplatiti vlastiti novac NA račun obrta, pogledajte naš vodič o pozajmici vlasnika obrtu.

Suština: novac obrta je vaš novac

Razumijevanje ovog jednog pravila rješava 90% dileme oko isplate vlasniku.

Obrt nije pravno lice odvojeno od vlasnika. Za potrebe poreza na dohodak, obrt i vlasnik se tretiraju kao jedno te isto lice. To znači:

• vlasnik obrta ne dobija platu od svog obrta
• novac na žiro računu obrta nije imovina "neke firme" — to je vaš novac koji prolazi kroz poslovni račun
• isplata vlasniku nije oporeziv događaj sama po sebi (porez se obračunava na ostvareni godišnji dohodak ili paušalno, ne na pojedinačne isplate)
• ne obračunava se plata, doprinosi na isplatu niti porez na isplatu

Razlika u odnosu na d.o.o.

Kod d.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću) situacija je sasvim drugačija:

• d.o.o. je posebno pravno lice, odvojeno od vlasnika
• vlasnik može doći do novca samo kroz platu (oporezivu) ili dividendu (oporezivu, nakon poreza na dobit)
• "samo prebaciti" novac iz d.o.o. na privatni račun bez osnova je problem — to bi se tretiralo kao isplata bez osnova ili neoporezovani dohodak

Kod obrta toga nema. Vi ste obrt, obrt je vi — za porezne svrhe.

Tri mita koje treba razbiti

Na društvenim mrežama i u razgovorima često čitamo dezinformacije. Razjasnimo ih jasno:

Mit 1: "Postoji maksimalni iznos koji vlasnik smije podići."

Ne postoji zakonski limit. Postoje samo interna pravila banaka za gotovinske isplate iznad određenog praga (AML — kontrola pranja novca), gdje banka može tražiti dodatnu dokumentaciju ili najavu unaprijed. To je politika banke, ne zakonska zabrana.

Mit 2: "Podizanje vlastitog novca sa obrta je kažnjivo zakonom."

Nije. Sam čin isplate vlasniku je legalan. Ono što jeste problem — i što inspekcija sankcioniše — je neevidentiranje prihoda, neplaćanje doprinosa i poreza ili falsifikovanje knjiga. To su odvojeni problemi, koji se ne događaju zato što ste podigli novac, nego zato što obaveze prema državi nisu izmirene.

Mit 3: "Treba mi pisana dozvola da bih podigao više od X."

Ne treba vam ničija dozvola. Banka može tražiti najavu velikih gotovinskih isplata radi likvidnosti i AML obrasca, ali to nije "dozvola za podizanje" — to je administrativna procedura banke, ne pravna prepreka.

Tri načina isplate

Postoje tri praktična načina da novac iz obrta dođe do vas:

1. Bankovni transfer na privatni račun ⭐ (preporučeno)

Najčistiji način. Popunite nalog za prijenos sa žiro računa obrta na vaš lični tekući račun, sa jasno naznačenom svrhom doznake.

Zašto je preporučeno:

• ostavlja jasan trag u izvodu banke
• pojednostavljuje godišnji obračun i komunikaciju sa knjigovođom
• nema dnevnih bankomatskih limita
• kod većih iznosa nema gotovinskih AML procedura

2. Podizanje gotovine Business karticom

Većina banaka uz žiro račun obrta izdaje Business debitnu karticu. Sa njom možete podizati gotovinu na bankomatu kao i sa privatne kartice. Ograničenja su:

• dnevni limit bankomata (obično 1.000–3.000 KM, ovisno o banci)
• mjesečni limit kartice (najčešće 5.000–10.000 KM)
• za veće iznose — potrebno na šalteru banke

Ovaj način je praktičan za male iznose, ali stvara više posla u evidenciji jer se gotovina iz Business kartice često miješa sa privatnim troškovima — što kasnije pravi nepotrebnu zbrku u knjigama.

3. Šalter banke

Klasičan način — odete u banku sa pečatom obrta i ličnim dokumentom, popunite nalog za isplatu i podignete gotovinu. Za veće iznose banka može tražiti najavu unaprijed (radi likvidnosti) i dokumentovan izvor sredstava prema AML propisima — što je u vašem slučaju trivijalno: to su prihodi obrta evidentirani u KPR-u.

Svrha doznake — kako pravilno označiti

Polje "Svrha plaćanja" u nalogu za prijenos je važno jer:

• omogućava jasnu kategorizaciju u izvodu i poslovnim knjigama
• štiti vas u slučaju kontrole — odmah je vidljivo da nije izlaz koji bi se mogao zamijeniti za poslovni rashod
• olakšava knjigovođi razdvajanje stavki na kraju godine

Pravilne formulacije:

• ✅ "Isplata dohotka vlasniku"
• ✅ "Prenos sredstava vlasniku obrta"
• ✅ "Akontacija dohotka vlasniku"
• ✅ "Isplata vlasniku obrta — [naziv obrta]"

Što NE pisati:

• ❌ "Plata" (vlasnik obrta nema platu)
• ❌ "Dividenda" (to je termin za d.o.o.)
• ❌ "Honorar" (to je za vanjske saradnike, ne za vlasnika)
• ❌ Nejasne formulacije poput "uplata", "transfer" bez konteksta

Predložak naloga za prijenos

Evo kako bi izgledao pravilno popunjen nalog za prijenos sa žiro računa obrta na privatni račun vlasnika. Popunite podatke označene zagradama prema vašoj situaciji.

---

---

Primjer popunjenog naloga

---

Porez i doprinosi: šta isplata vlasniku jeste, a šta nije

Ovo je najveći izvor zabune, pa idemo redom.

Isplata vlasniku NIJE:

• oporeziv događaj sam po sebi
• rashod obrta (ne ide u KPR kao trošak)
• prihod vlasnika koji se posebno prijavljuje
• osnov za obračun doprinosa

Porez i doprinosi se obračunavaju na osnovu poslovnog rezultata, NE na osnovu isplata.

Stari zanati i paušalci

Ako vodite obrt po paušalu (stari zanati i ostali paušalci), porez je fiksni mjesečni iznos definisan rješenjem Porezne uprave. Koliko god ste podigli sa računa, paušal ostaje isti. Bitno je samo:

• da uredno plaćate paušal i mjesečne doprinose
• da prihodi ne pređu zakonski prag za paušalca

Obrt po stvarnom dohotku

Ako vodite obrt po stvarnom dohotku (KPR-1041), porez se obračunava na godišnji neto dohodak (prihodi minus rashodi minus doprinosi), po stopi od 10%. Tokom godine plaćate akontacije poreza, a konačan obračun ide kroz GPD-1051 prijavu do 31. marta naredne godine.

Doprinosi (PIO, zdravstveno, nezaposlenost) plaćaju se na propisanu mjesečnu osnovicu, ne na pojedinačne isplate vlasniku — više detalja u našem vodiču o osnovicama za doprinose.

Slobodna zanimanja

Slično obrtu po stvarnom dohotku — porez na dohodak po godišnjem obračunu, doprinosi na propisanu osnovicu. Detalji u vodiču za slobodna zanimanja.

Praktičan zaključak

Porez se ne mijenja zato što ste podigli više ili manje novca tokom godine. Mijenja se samo na osnovu ostvarenog dohotka (ili paušalnog rješenja). Tokom godine slobodno isplaćujete sebi po potrebi — kao akontaciju vlastitog dohotka.

Banka, gotovina i AML pragovi

Banke u BiH primjenjuju propise FBA (Federalne agencije za bankarstvo) i propise o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT). U praksi to znači:

• gotovinske isplate iznad praga banka prijavljuje nadležnoj agenciji — to je rutinska procedura i ne predstavlja problem ako su sredstva uredno evidentirana kao prihodi obrta
• velike isplate u kratkom periodu mogu pokrenuti dodatna pitanja o izvoru sredstava
• bankovni transferi (žiro-na-tekući) ne podliježu istim pragovima i mnogo su jednostavniji za veće iznose

Ako redovno radite veće isplate, najjednostavnije je raditi ih kao bankovne prijenose sa jasnom svrhom doznake — banka ih ne tretira na isti način kao gotovinske isplate.

Često postavljena pitanja

Smijem li podići više novca nego što na kraju godine iskažem profita?

Da, smijete. Tipičan scenarij: u toku godine imate prihode od 36.000 KM i podižete sebi po 1.000 KM mjesečno (12.000 KM ukupno). Na kraju godine, nakon obračuna svih troškova, doprinosa i amortizacije, iskazani neto dohodak može biti znatno manji ili veći od toga što ste podigli — i to je u redu. Porez plaćate na iskazani dohodak (ili paušal), a podignuti iznosi su jednostavno transferi vlastite imovine.

Bitno je samo:

• da su prihodi uredno evidentirani u KPR-u
• da su doprinosi i akontacija poreza redovno plaćani
• da na računu nije manjak za izmirenje obaveza

Treba li mi izjava poput one za pozajmicu vlasnika?

Nije zakonska obaveza. Jasna svrha doznake u nalogu (npr. "Isplata dohotka vlasniku") je u praksi sasvim dovoljna. Za godišnju kontrolu i komunikaciju sa knjigovođom korisno je voditi mali interni izvještaj o ukupnim isplatama vlasniku tokom godine, ali to je više za preglednost nego zakonska potreba.

Da li banka ima limit koliko mogu podići?

Zakonski — ne. Bankovno — da, ali samo praktično: dnevni bankomat limit, mjesečni limit kartice, AML prag za gotovinu. Sve to se rješava bankovnim prijenosom koji nema te limite.

Šta ako koristim Business karticu za privatne troškove direktno?

Tehnički je dozvoljeno (jer novac obrta = vaš novac), ali se snažno preporučuje ne raditi to. Razlozi:

• miješaju se poslovni i privatni izlazi u izvodu žiro računa
• knjigovođa mora ručno razdvojiti šta jeste, a šta nije poslovni trošak
• u kontroli, neuredna evidencija stvara nepotrebnu sumnju

Mnogo je čistije: prebacite sebi željeni iznos kao "Isplatu dohotka vlasniku" pa s privatne kartice plaćate šta god trebate.

Razlika obrt vs d.o.o. — zašto kod d.o.o. moram preko plate ili dividende?

Kod d.o.o.-a vlasnik i firma su dva odvojena pravna lica. Novac firme nije novac vlasnika dok ne pređe kao plata (oporeziva, sa doprinosima) ili dividenda (oporeziva, nakon poreza na dobit). Kod obrta toga nema — vi i obrt ste, za porezne svrhe, jedno te isto lice.

To je razlog zašto je obrt jednostavniji za vođenje, ali i zašto svaki KM prihoda obrta direktno utiče na vašu poreznu obavezu (nema "ostavljanja u firmi" da biste smanjili ličnu poreznu osnovicu).

Mogu li podizati novac i ako obrt nema zaposlenih?

Da. Obrt može raditi samo vlasnik, bez ijednog zaposlenog. Pravo da podignete sopstveni novac sa žiro računa nema veze sa brojem zaposlenih.

Zaključak

Novac na računu obrta je vaš novac. Možete ga slobodno isplaćivati sebi kad god želite — najjednostavnije bankovnim prijenosom sa svrhom doznake "Isplata dohotka vlasniku". Nema zakonskog limita, nema potrebe za posebnim dozvolama i nema dodatnog poreza na samu isplatu.

Bitno je samo da:

• prihodi obrta budu uredno evidentirani u KPR-u (ili da paušal redovno plaćate)
• doprinosi i akontacija poreza budu plaćeni na vrijeme
• svrha doznake u nalogu bude jasna i konzistentna

Ako niste sigurni oko obračuna doprinosa ili godišnjeg poreza, pogledajte naše vodiče za osnovice doprinosa za obrt, godišnju prijavu poreza ili samostalno vođenje knjiga obrta.

A ako trebate uplatiti vlastiti novac NA račun obrta — to je obrnut postupak: pozajmica vlasnika obrtu.

---

Povezani članci:

• Kako prebaciti vlastiti novac na račun obrta?
• Kako samostalno voditi knjige obrta
• Osnovice za doprinose obrt 2026
• GPD-1051: kalkulator godišnje prijave poreza
• Zaključivanje poslovnih knjiga na kraju godine