Obrt kao dopunska djelatnost
3. 9. 2026.
Šta je dopunska djelatnost?
Dopunska djelatnost je obrt koji obrtnik vodi uz zasnovan radni odnos, isključivo vlastitim radom i najviše 20 sati sedmično.
Obrtnik ne plaća doprinose
Kod obrta kao osnovne djelatnosti doprinosi (PIO, zdravstveno, nezaposlenost) su najveći mjesečni trošak, i plaćaju se bez obzira na to da li je obrt išta zaradio.
Kod dopunske djelatnosti toga nema. Obrtnik je već osiguran po osnovu radnog odnosa: doprinose svaki mjesec uplaćuje poslodavac na platu, pa ih obrt ne plaća ponovo.
U većini slučajeva nije potrebna fiskalna kasa
Odlukom Vlade FBiH iz novembra 2025. godine ("Službene novine FBiH", broj 90/25) na listu djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja dodan je i obrt u dopunskom zanimanju. Izuzetaka od fiskalne kase je svega nekoliko, ali ovaj pokriva gotovo sve obrte u dopunskoj djelatnosti.
To znači da dopunska djelatnost ne mora nabavljati fiskalni uređaj niti izdavati fiskalne račune. Račun za robu ili uslugu se i dalje izdaje, najčešće kao faktura koju klijent plaća na žiro račun obrta.
Mjesečne obaveze obrtnika
Obaveze obrtnika u prvoj godini, kada se porez plaća po knjigama (stvarni dohodak), su:
- izdavanje faktura za prodanu robu i izvršene usluge
- unos prihoda i rashoda kako nastaju
- vođenje Knjige prihoda i rashoda (KPR), koja se iz unesenih stavki popunjava sama
Porez na dohodak se obračunava jednom, po isteku prve godine: do 31. marta naredne godine obrtnik podnosi godišnju prijavu (GPD-1051) sa specifikacijom dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053) i popisnom listom dugotrajne imovine (PLDI-1043). Porez se obračunava po stopi od 10% na godišnji dohodak, uz umanjenja za lične odbitke i već uplaćene akontacije. Od druge godine porez se plaća kroz mjesečne akontacije, određene na osnovu poreza iz prethodne godine.
Obrtnik kojem je Porezna uprava odobrila paušalno oporezivanje posluje još jednostavnije: plaća fiksni mjesečni paušal do 15. u mjesecu i u pravilu ne vodi KPR.
Kako sve to izgleda u praksi, korak po korak, opisano je u vodiču o samostalnom vođenju knjiga obrta.
Ako obrt radi sa gotovinom, potrebno je voditi blagajnu
- gotovina se evidentira u blagajni (blagajnički nalozi i dnevnik blagajne)
- pazar se uplaćuje na žiro račun isti ili naredni radni dan
- donosi se odluka o blagajničkom maksimumu, najvećem iznosu gotovine koji smije ostati u kasi
Zvuči komplikovano, ali MojObrt blagajna sve to radi automatski: naloge, dnevnik, odluku o maksimumu i upozorenja. Detaljan vodič je u članku o gotovinskom poslovanju i blagajni.
Šta MojObrt radi za obrtnika
- vodi knjige: KPR se popunjava automatski iz unesenih stavki
- generiše godišnju prijavu i uplatnice: GPD-1051 i uplatnice za porez su spremne bez ručnog računanja
- lako vođenje prihoda i rashoda: unos stavke traje par sekundi
Zaključak
Obrt kao dopunska djelatnost je najlakši način legalne zarade uz posao:
- doprinosi se ne plaćaju, jer je obrtnik već osiguran preko poslodavca
- fiskalna kasa ne treba, jer je obrt u dopunskom zanimanju izuzet od obaveze fiskalizacije
- u prvoj godini obaveza je samo unos prihoda i rashoda i vođenje knjiga, a porez se plaća jednom po isteku godine
Često postavljena pitanja
Da li poslodavac mora znati za dopunsku djelatnost?
Zakon o obrtu ne traži saglasnost poslodavca za registraciju dopunske djelatnosti. Ipak, vrijedi provjeriti ugovor o radu: neki ugovori sadrže klauzulu o zabrani konkurencije ili obavezi prijavljivanja dodatnog rada.
Šta ako prestane radni odnos?
Prestankom radnog odnosa prestaje i uslov za dopunsko zanimanje, ali prelazak na osnovno zanimanje nije automatski. Obrtnik status prvo uređuje kod nadležnog organa (izmjena rješenja o obrtu); u suprotnom organ rješenjem utvrđuje prestanak obavljanja obrta po sili zakona. Nakon prelaska na osnovno zanimanje plaćaju se mjesečni doprinosi na propisanu osnovicu, kao kod svakog drugog obrta. Iznosi su u vodiču o osnovicama za doprinose.
Kako se podiže zarađeni novac sa računa obrta?
Bankovnim prijenosom na privatni račun vlasnika. Kompletan postupak je opisan u vodiču o podizanju novca sa računa obrta.
Da li dopunska djelatnost može ući u PDV sistem?
Može, pravila su ista kao za svaki obrt: ako oporezivi promet u 12 mjeseci pređe PDV prag, ulazak u PDV sistem je obavezan. Većina dopunskih djelatnosti je daleko ispod praga, ali promet treba pratiti.
Povezani članci:
Povezani članci
Inspekcija u obrtu: šta provjerava i kako se pripremiti
Ne morate strahovati od inspekcije: objašnjavamo ko kontroliše obrte u FBiH, šta inspektori provjeravaju i koje dokumente trebate imati spremne.
Pročitaj više →Gotovina u obrtu: blagajna, maksimum i polog pazara
Naplaćujete gotovinom? Objašnjavamo pravila gotovinskog poslovanja u FBiH: blagajnu, blagajnički maksimum, polog pazara i dokumente koje obrt mora imati.
Pročitaj više →Da li je obrtniku zakonski potreban knjigovođa?
Ne, obrt ne mora imati knjigovođu. Objašnjavamo zašto i navodimo zakone i članove na koje se možete pozvati.
Pročitaj više →